Elektronske knjige dobijaju sve više korisnika Razgovor sa Ivanom Dabetićem

Razgovor sa Ivanom Dabetićem

Elektronske knjige dobijaju sve više korisnika

Izvor: Tanjug

Foto: Laguna

Koliko pratite razvoj tržišta elektronskih knjiga, odnosno koliko se vaših elektronskih izdanja pojavi pored tradicionalno štampanih?

Pratimo razvoj elektronskih knjiga i pre nego što je taj format došao kod nas kroz servis aplikacije. Već nekoliko godina se bavimo analizom tržišta za potrebe razvijanja EDEN Books mreže. Trenutno imamo preko 1.200 izdanja u elektronskom obliku. Donedavno smo radili 3-4 knjige mesečno, a trenutno radimo mnogo više upravo zbog veće i potražnje.

Koliki je trenutno udeo čitanja elektronskih knjiga u odnosu na tradicionalni papirni format u Srbiji kada su u pitanju naši i strani pisci, a koliki u inostranstvu?

Kod nas elektronske knjige tek dolaze, korisnici se tek upoznaju sa kindlom, servisima poput Edena, ali svakako izdanja mrtvih stabala neće umreti, i dalje je papirna knjiga dominantna. Strani autori su popularniji od domaćih, korisnici vole dramu, triler, ljubavne romane, potom naučnu fantastiku i horore.

U inostranstvu je drugačije, svakako elektronska forma nema primat ni u jednoj državi, ali statistički podaci su svakako obećavajući i za e-knjige i za papirne. Na primer, po izveštaju iz 2019. godine, 72% odraslih u Sjedinjenim Državama pročitalo je neku knjigu u nekom formatu prošle godine, od toga 37% tvrdi da čita samo štampana izdanja, 28% čitalaca voli i štampana i elektronska, dok samo 7% korisnika isključivo čita elektronska izdanja. Ako uzmemo u obzir da je promet 2019. godine na knjige u Americi iznosio 26 milijardi dolara, od toga su elektronske knjige činile 7,48% prometa, što nije zanemarljivo.

Koji su glavni razlozi što čitaoci koriste ili ne koriste elektronske knjige?

To je večna rasprava da li elektronska ili papirna knjiga. Više je razloga zbog kojih korisnici vole elektronske knjige: e-knjige su prenosivije od štampanih. Možete da posedujete čitavu biblioteku u svom telefonu, koja pritom zauzima veoma malo memorije. Elektronske knjige nemaju fiksnu veličinu fonta, štaviše možete i da birate font. E-knjige imaju prednost ugrađenog rečnika – nema više pogađanja značenja reči – definiciju reči možete potražiti u hodu. EDEN Books ima odličan način vođenja beleški koje možete izvesti na bilo koju mrežu ili sačuvati u telefonu. Takođe možete komunicirati sa drugim knjigoljupcima, pratiti njihove aktivnosti i napredak u čitanju. E-knjige su uglavnom i do 50% jeftinije u odnosu na štampana izdanja. I na kraju najbitnije, elektronske knjige su dobre za zaštitu životne sredine.

Dok s druge strane štampa nudi jednostavno iskustvo čitanja. E-knjige ne uključuju čula na način na koji to radi štampana knjiga: Vi osećate. Mirišete. Pamtite taj osećaj. To sve čini nekakvu dobru urezanu naviku, što je vrlo lepo, i mi zaista poštujemo obe kategorije čitalaca.

Kakav je generalno odnos pisaca prema elektronskom formatu?

Autorima je elektronska knjiga još jedan kanal koji može da im reklamira roman. Digitalni sadržaj se u potpunosti fokusira na krajnje kupce i oslanja se na direktnu prodaju, što se poklapa sa ciljevima svakog izdavača – preusmeravanje moći ka potrošačima. Iako je većina domaćih autora i dalje okrenuta štampanim knjigama, kako elektronske knjige dobijaju što više korisnika, tako i servisi za e-knjige dobijaju sve više naslova domaćih autora.

Smatram da je potrebno vreme i za autore i za čitaoce da prihvate e-knjige kao još jedan izbor formata za čitanje.

Da li beležite porast čitanja elektronske knjige, odnosno da li one potiskuju papirno izdanje ili ih čitaoci koriste uporedo?

Još uvek nemamo jasnih pokazatelja da e-knjiga potiskuje štampana izdanja i siguran sam da ćemo i mi imati sličan scenario kao SAD: porast papirnih knjiga neće stati, papirna knjiga nikada neće umreti, samo će se napraviti i određen procenat korisnika koji će čitati i elektronska izdanja, a isključivo elektronska izdanja će koristiti najviše korisnici koji ranije nisu imali naviku čitanja, što možemo ovaj rezultat svrstati u jedan plus.

Postoji li žanr koji se više traži/čita u elektronskoj formi, odnosno starosna grupa koja ih više voli?

Žanrovi koji se najviše čitaju su: ljubavni, drame, trileri, fantastika, horori… Ljubavni i erotski žanrovi su najpopularniji, ali to nas ne iznenađuje – u svakoj državi u svetu je slična statistika.

Korisnici od 25 do 45 godina najviše uživaju u elektronskim knjigama, a ako bismo otišli malo preciznije, to bi bili korisnici od 30 do 35 godina koji imaju naviku čitanja, a tehnologija im nije strana i rado je prihvataju.

Kakva je budućnost štampanog i elektronskog izdanja?

Štampane knjige su na ovom svetu da ostanu, ne da umru. I siguran sam da se nikada neće desiti da štampana izdanja nestanu a da ih zamene audio ili elektronske knjige. Elektronske knjige će svakako privući nove čitaoce, ali će naći mesto i kod već postojećih čitalaca. Devet od deset čitalaca koji pročitaju dobru e-knjigu, kupiće je i u papirnom izdanju, tako da štampane knjige neće pretrpeti veliki finansijski gubitak.

Koliko je kod nas tržište audio-knjige i kakve su tu perspektive?

Mi smo usred revolucije slušanja kakva do sada nije viđena od pojave radija. Današnje društvene mreže su veliki okidači za mnoge trendove koje konzumiramo, a pojavom podkasta korisnici danas slušaju više nego ranije. Podkast je okidač i za veliki rast audio-knjiga.

Kod nas je tržište u razvoju – paralelno se navikavamo i na audio i na elektronske knjige. Od svih izdavača u Srbiji mislim da samo Laguna kreira audio-knjige, dok u SAD 100% izdavača stvara audio- knjige. Međutim, audio-knjige nisu konkurencija elektronskim ili štampanim, iako imaju devet puta veći porast od elektronskih. Audio-knjige su samo još jedan sjajan format koji privlači nove korisnike.

Kao i elektronske knjige, tako će i audio-knjige naći svoje mesto kod čitalaca. 

***

Ivan Dabetić je direktor Digitalnog sektora u izdavačkoj kući Laguna i knjižarskom lancu Delfi.

Dabetić je idejni tvorac i project manager aplikacije za elektronske knjige EDEN Books, koja je i društvena mreža.