Hormoni u našem telu grade kompleksan sistem Prikaz knjige „To su hormoni“

Prikaz knjige „To su hormoni“

Hormoni u našem telu grade kompleksan sistem

Izvor: zeit.de

Sama ta reč hormoni! Tako zgodna i nabijena emocijama. Venama omraženog šefa teče proključala reka testosterona, svadljiva devojka bi nedostatak serotonina („hormona sreće“) trebalo da nadoknadi čokoladom... Primera ima koliko vam duša ište.

Kada je reč o ponašanju pubertetlija, hormoni su često izgovor, ali ne nužno i objašnjenje. O ovim „hemijskim glasnicima“, zaduženim za regulisanje najrazličitijih procesa u organizmu, svakako vredi razgovarati. Njihovim proučavanjem bavi se čitava jedna grana nauke, a ima i onih koji na njima odlično zarađuju. Za ovo poslednje dovoljan dokaz su milijarde na računima proizvođača kontraceptivnih pilula.

Ova tema je, bez ikakve sumnje, kompleksna koliko i sam hormonski sistem. Naposletku, procenjuje se da u ljudskom telu postoji više od hiljadu različitih hormona, od kojih tek tridesetak spada u svima dobro poznatu grupu seksualnih.

Naučno potvrđene činjenice i prevazilaženje predrasuda

U svojoj „knjizi sa objašnjenjima za odrasle“ autorka Natali Blojel na krajnje jednostavan način i lako razumljivim jezikom objašnjava kako nas hormoni „vode kroz život, kako utiču na naše raspoloženje i kako se mi nosimo s tim“.

Blojelova čitaoca upoznaje sa nizom zanimljivih informacija i (što je daleko važnije) potvrđenih činjenica iz oblasti medicine i biohemije, pažljivo objašnjava fundamentalne veze i procese, raščišćava hrpu uvreženih klišea i predrasuda, a njeno izlaganje kulminira upozorenjem da vodimo računa o svom zdravlju i apelom medicinskoj nauci da ljudsko telo, dušu i um ne tretira kao zasebne entitete.

O ovoj temi se, naravno, ne može govoriti isključivo iz medicinskog ugla, jer dejstvo hormona nije ograničeno samo na procese unutar pojedinca već u znatnoj meri utiče i na njegovu svakodnevicu, društvene interakcije, veze i odnose, njegovo poimanje sebe, a time i njegovu kulturu i sliku sveta. Kakvu ulogu, recimo, hormoni igraju u životima muškaraca i žena? Kako bi nam to bolje objasnila, autorka daje reč grupi na čiji život, bar prema našim dosadašnjim predstavama, hormoni najviše utiču: ženama. U razgovorima koji prethode svakom poglavlju, žene iznose svoja iskustva sa hormonskim promenama i poremećajima i diskutuju o njima. Na samom kraju reč dobijaju i muškarci.

Pubertet, sredovečnost, klimakterijum

Pubertet predstavlja prvo prelazno doba u našem životu. Šta se dešava u tom burnom periodu? Trenutak kada hormoni prvi put počnu da se komešaju označava početak puberteta. Pod kontrolom estrogena, progesterona, testosterona, kispeptina – da navedemo samo neke od najvažnijih – naše su seksualnost i plodnost, a odgovorni su i za rast našeg tela kao i izbor partnera.

Kontracepcija, PMS (predmenstrualni sindrom), trudnoća i porođaj: ovo su najvažnije teme vezane za srednje godine života. Blojelova sa čitaocima deli osnovne informacije i naučna saznanja o, na primer, menstrualnom ciklusu, kontraceptivnim pilulama i spirali. U ovom periodu, pored navedenih, važnu ulogu igraju i drugi hormoni, kao, recimo, kortizol, čiju proizvodnju podstiče stalna izloženost stresu. Takve okolnosti mogu dovesti do poremećaja spavanja i imati negativan uticaj na sposobnost pamćenja.

Veoma je zanimljivo i ono što autorka ima da kaže o testosteronu. Većina nas misli da o ovom hormonu znaju sve što je potrebno da se zna: višak testosterona pretvara vas u mačo muškarca, a to je društvena pojava koja mnoge iritira. Često se, međutim, zaboravlja da i žensko telo proizvodi testosteron – u znatno manjim količinama, ali ipak ga ima. Nije naodmet znati i to da se testosteron može preobraziti u estrogen, koji većina smatra „ženskim“ hormonom. Osim toga što se posledice njegovog dejstva primećuju na našem telu, testosteron utiče i na rad mozga, a rezultati najnovijih istraživanja potvrđuju i da izvesni okidači iz okruženja izazivaju proizvodnju ovog hormona, i na taj način, posredno, aktiviraju različite procese u organizmu.

Menopauza, poznata i kao klimakterijum, faza je u kojoj dolazi do kulminacije hormonskih promena. Kod žena se u tom periodu javljaju talasi vrućine (tzv. valunzi) i depresivno raspoloženje – ali ne kod svih, napominje autorka. Ona nas obaveštava i da nauka još uvek nije do kraja razjasnila kako u menopauzi izgleda interakcija estrogena, testosterona i progesterona. Za ovu fazu vezuju se i brojne bolesti i poremećaji koji nastaju kao posledica smanjenog lučenja hormona: problemi sa štitnom žlezdom, dijabetes, osteoporoza i sl.

Ova zanimljiva knjiga pomoći će vam da bolje upoznate svoje telo i prevaziđete neke predrasude vezane za hormone, kao i da bolje razumete njihovu ulogu u svom životu.

Prevod: Jelena Tanasković