Kafkina neobična vizija Amerike Dikensovski, posthumno objavljen roman češkog pisca

Dikensovski, posthumno objavljen roman češkog pisca

Kafkina neobična vizija Amerike

Autor: Dž. V. Mek Kormak

Izvor: theculturetrip.com

Tokom svog kratkog života Kafka nikada nije bio u Americi, ali mu je ona bila izvor neprestane inspiracije dok je izdaleka čeznuo za Njujorkom.

Autobiografija Bendžamina Frenklina je bila jedna od omiljenih Kafkinih knjiga, koju je u rodnom Pragu često naglas čitao prijateljima, među kojima je bio Maks Brod, koji je posle Kafkine smrti 1924. postao izvršilac njegovog testamenta. Kafka je od Broda tražio da spali njegova neobjavljena dela, što je ovaj mudro odbio. Jedno od tih dela je bila i „Amerika“, nezavršeni roman na kome je Kafka radio između 1911. i 1914. Ova neobična vizija Amerike je objavljena posthumno 1927. godine i smatra se za jedno od njegovih najmaštovitijih i  najkompleksnijih dela.

Roman počinje kratkom pričom „Ložač“, o šesnaestogodišnjem Karlu Rosmanu, koji je prisiljen da napusti porodicu nakon skandala sa kućnom pomoćnicom. U Njujorku ga prihvata Senator, koji mu je tajno ujak, a Karl počne da luta ulicama Njujorka, gde naiđe na dve skitnice koje mu rasprodaju sve stvari, pa ostaje bez ičega. Pred kraj romana, Karl nakon proputovanja vozom posećuje bizarno Prirodnjačko pozorište Oklahome, gde se zapošljava. Roman se naprasno završava tako što se Karl divi prostranim dolinama i na novom poslu menja ime u Crnac.

„Amerika“ (ili „Čovek koji je nestao“) neobična je komedija u formi romana o odrastanju, i opisuje Njujork donekle drugačiji od pravog. Tamo Kip slobode drži mač umesto baklje, a umesto sudskog sistema postoji tribunal kojim rukovode svemoćne ličnosti, pred kojima krivac mora da dokaže svoju nevinost. Taksisti plove ulicama kao skeledžije iz pakla, a đavolski izgledaju i vozovi i unutrašnjosti brodova. Srednji zapad je nepregledna pustoš prošarana nadrealnim predstavama.

Verovatno je Kafka delimično bio nadahnut delima Čarlsa Dikensa, pošto je u dnevniku napisao: „Kako sada uviđam, namera mi je bila da napišem dikensovski roman, obogaćen sjajnim tekovinama savremenog doba, i onim manje sjajnim koje sam pronašao u sebi.“ Tako Kafkin dikensovski roman usvaja uobičajene vragolije engleskog pisca i oblikuje ih kao pad mladića nečiste savesti u svet koji on ne shvata, u skladu sa Kafkinim književnim sklonostima.

Kafka iz rodnog Praga nikada nije otišao dalje od Francuske i Italije, iako postoje dokazi da je možda bio u Danskoj, ali njegova neobična vizija Amerike jeste jedno od njegovih najfascinantnijih i najspornijih beletrističkih dela. Prvo poglavlje, sa misterioznim brodskim ložačem sa kojim Karl ostvaruje neobjašnjivu povezanost, se naročito smatra za jedno od Kafkinih najboljih. Pošto je roman ostao nedovršen, možemo samo da zamislimo šta je glavni lik naučio u Prirodnjačkom pozorištu Oklahome. Ali i pored toga, roman je više puta obrađen – kao kamerna opera 2012. godine, kao serija 1966. i kao češki film 1994. godine, a i deo je Felinijeve Interviste, koja je izmišljena obrada ove simpatične i neobične vizije Amerike.

Prevod: Đorđe Radusin