O knjizi „100 opakih žena u istoriji“ Razgovor sa Hanom Džuel

Razgovor sa Hanom Džuel

O knjizi „100 opakih žena u istoriji“

Izvor: rnz.co.nz

Čak 4 posto Novozelanđanki nalazi se u knjizi „100 opakih žena u istoriji“ autorke Hane Džuel. Njena kolekcija „briljantnih, nezgodnih i apsolutno neustrašivih žena za koje bi svako trebalo da zna“ uključuje avijatučarku Džin Baten, tajnog agenta tokom Drugog svetskog rata Nensi Vejk i predvodnice Maora Te Pueu Herangi i damu Vinu Kuper.

Inspiraciju za naslov knjige Džuelova je pronašla u rečima Donalda Trampa upućenih Hilari Klinton – rečima koje su imale nameru da budu uvreda, da bi postale oreden koji se sa ponosom nosi.

Rad na knjizi je započela nakon što je primetila obilje komentara ispod članka koji je pisala za engleski portal Buzzfeed o ženama kroz istoriju čovečanstva.

„Bilo je mnogo ljudi koji su komentarisali: ’Ovo je meni omiljena žena u istoriji, morate da je istražite’ ili ’Pisao sam doktorat o toj-i-toj ženi – molim vas pročitajte i pišite o njoj’“.

Pored „dobro nam poznatih klasika“, Džuelova je želela da se u knjizi nađe i dosta žena o kojima nikada ništa nismo čuli.

Džuelova se nada da će čitaoci prepoznati ličnu borbu u pričama žena koje su se „borile uprkos svim preprekama na koje su nailazile“.

Žene su kroz istoriju ponekad stavljane na „nedostižni pijedestal“ te je autorka želela da ovih sto heroina humanizuje.

„Većina ovih žena se trudila mnogo više nego što ću ja, ili bilo ko od nas, u životu morati, dok su se istovremeno suočavale sa svakodnevnim mukama koje oduzimaju energiju i vreme.

Pravo je osveženje čitati o ženama koje su bile ’strava’ pre mnogo vremena, ali i frustrirajuće kada razmišljamo o njihovim snovima koji su često bivali osujećeni ili o tome što za njih nisam ranije čula, jer nisu poznate kao Džek Trbosek, na primer, čiji muzej danas postoji“.

Džuelova dodaje da „podjednako voli svaku od svojih muza“, ali ako bi morala da izdvoji jednu, bila bi to carica Vu, politički genije iz 7. veka – „zato što bi me progonila do kraja mog života i naredila da budem brutalno ubijena“.

Carica Vu je jedina žena koja je ikada samostalno vladala Kinom.

„Skroz bih bila raspoložena za projekat na Netfliksu od 12 epizoda koji bi bio posvećen carici Vu“.

Od žena koje nisu tako davno živele, Džuelova je izabrala one koje su se borile za jednakost i sebe nazivale feministkinjama, dodaje autorka.

„Ponekad kada čitate neku sličnu knjigu o znamenitim ženama, desi se da okrenete stranicu i na njoj ugledate Margaret Tačer, kao da je ona učinila išta dobro za žene u Velikoj Britaniji.

Ove žene se toliko razlikuju među sobom, da kada bi se našle skupa na nekoj žurci – to bi bila katastrofa, i to na više načina. Verovatno bi izbile svađe između ratnica i drevnih naučnica, dok bi matematirčake to u šoku posmatrale.

U stvari, to bi sigurno bila najbolja žurka ikada. Prostor bi verovatno izgoreo do temelja, ali bi vredelo svaku paru“.

Prevod: Aleksandra Branković